Kako prevenirati rak dojke?

Rak dojke je drugi vodeći uzrok smrti od raka kod ženske populacije, dok je prvi na listi rak pluća. Ova dijagnoza se svake godine postavi kod više od 200.000 žena, a za više od 46.000 oboljelih ima smrtonosan ishod.

 

Samo se mali broj slučajeva raka dojke (ugrubo, nekih 6 %) može povezati sa određenim genom. U većini slučajeva uzrok raka dojke je nepoznat. Odnos između načina ishrane i pojave raka dojke pažljivo je ispitan. Slično raku prostate, i rak dojke je učestaliji u zapadnim zemljama, a relativno je rijetka pojava u Aziji i Africi.

Mnogi istraživači smatraju da je ishrana, naročito ona sa visokim sadržajem masti koja je karakteristična za zapadne zemlje, u najmanju ruku faktor koji doprinosi visokom stupnju obolijevanja od raka dojke u zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države.

Amerikanci čak 36% svog dnevnog broja kalorija uzimaju u obliku masti i to većinom zasićenih masti iz mesa i mliječnih proizvoda. Mnoge studije izvještavaju o povezanosti ishrane bogate mastima i gojaznosti središnjeg dijela tijela (izbočenosti abdomena), za koji se zna da je faktor rizika kada je riječ o raku dojke.

Pročitajte, koje su to namirnice koje vas štite od raka dojke?

Najmanje jedna studija pokazala je direktnu korelaciju između unošenja masnoća i pojave raka dojke kod žena kod kojih je već jednom bila dijagnosticirana ista ta bolest. Mada su proučavanja koja su pokušavala da povezu konzumiranje masnoća sa rakom dojke ostala nedorečena, pošto već znamo da je ishrana bogata masnoćama faktor rizika kod srčanih oboljenja i kod drugih oblika raka, naročito raka debelog crijeva, sasvim razumno zvuči da treba da ograničite unošenje masnoće na manje od 20% od ukupnog broja vaših svakodnevnih kalorija.

Ograničenje masnoće može da bude samo jedan dio priče. Konzumiranje vlakana izgleda da je isto toliko važno. Na primjer, žene iz Finske jedu još masniju hranu nego američke žene, pa ipak je kod njih stupanj smrtnosti od raka dojke znatno niži. Međutim, za razliku od žena u Americi, Finkinje konzumiraju veoma mnogo vlakana, čime možda neutraliziraju negativno djelovanje ishrane bogate masnoćama.

DAN RUŽIČASTE VRPCE – DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE 05.10.

Vlakna pomažu da hrana mnogo brže prođe kroz stomak i crijeva, olakšavajući na taj način organizmu da se riješi otrova (kao što su insekticidi i druge kemikalije) prije nego što uspiju da mu naude. Uz to, neka istraživanja su pokazala da određeni oblici vlakana, kao što su pšenična vlakna, mogu da pomognu u snižavanju razine određenih potentnih estrogena koji možda iniciraju razvoj tumora na dojkama.

Uzmimo na primjer lan. Tisućama je godina laneno sjeme bilo sasvim uobičajen dio ljudske ishrane. Danas se, međutim, upotrebljava prvenstveno za izradu tkanine. Laneno sjeme bogato je lignanima, spojevima sličnim prirodnom estrogenu koji se proizvodi u organizmu. Vjeruje se da lignani deaktiviraju potentne estrogene koji mogu da iniciraju razvoj tumora. Ulje od lanenog sjemena prodaje se u vidu kapsula ili tečnosti u trgovinama zdrave hrane.

Selen – U „Europskom žurnalu o prevenciji raka” (1991) objavljena je studija po kojoj žene koje konzumiraju najviše minerala selena imaju najnižu stopu smrtnosti uslijed raka dojke. Ovo je prilično logično, pošto znamo da je selen moćan antioksidant koji može da pruži zaštitu od mnogih oblika raka.

Među dobre prirodne izvore selena spadaju bijeli luk, crni luk, riba, ljuskari, crno grožđe, prokelj, integralna pšenica i žitarice, jaja, brazilski orah i piletina. Selen je dostupan i u formi dodataka.

Limonen — Ispitivanja vršena na životinjama pokazala su da ovaj spoj, koje se nalazi u esencijalnim uljima citrusnog voća i limunove trave, može da inhibira razvoj tumora dojke. Nedavno su u jednoj londonskoj bolnici započete probe sa ciljem da se provjeri koliko limonena može da bude koristan u liječenju raka dojke. Dobar prirodni izvor limonena jeste ona mekana bijela potkorica koja obavija citrusno voće.

Melatonin — Jedno zanimljivo istraživanje na temu faktora rizika od raka dojke, ukazuje na to da su žene izložene niskofrekventnim magnetnim poljima podložnije riziku od ove vrste raka, jer izlaganje takvim poljima može da smanji noćnu proizvodnju antikanceroznog hormona zvanog melatonin od strane epifize (pinealne žlijezde). Smanjena koncentracija melatonina u krvi podstiče razvoj stanica raka dojke, kažu istraživači iz jedne Sjeverozapadne pacifičke laboratorije. Istraživanja se nastavljaju, kako bi se utvrdilo da li izlaganje uređajima u domaćinstvu, kao što su mikrovalne peći, televizori i sušila za kosu može da poveća rizik od raka dojke i ostalih vrsta raka.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *