Krastavac čisti tijelo od otrova

Krastavac u sebi ima jako malo natrija, a mnogo kalija, zbog čega ga i ne valja soliti, da se taj povoljan odnos ne bi narušio.

 

Krastavac je jako koristan i u borbi protiv celulita.

Prilično je rašireno mišljenje da krastavac nema nikakvu hranljivu vrijednost, čak da je štetan. Lako je ustanoviti da tako misle neupućeni. Naime, dovoljno je tek usputno se upoznati s njegovim biološkim sastavom, bogatstvom minerala i vitamina, pa da se uvjerimo u suprotno.

Krastavac, doduše, ima najmanju energetsku vrijednost od svih povrtlarskih kultura (100 grama krastavaca sadrži samo 58 kJ ili 14 kcal), uslovljenu malim sadržajem bjelančevina (0,6 posto), ugljikohidrata (3,2), masti (0,1) i velikim postotkom vode (95,7), ali mu je ukupna količina mineralnih sastojaka oko 400 mg%. Od toga oko polovinu čini kalij (160 mg%). Ostalo su kalcij, fosfor, natrij, željezo, mangan i jod. Visoki postotak kalija i mali postotak natrija daje krastavcu izuzetno djelotvorno diuretičko svojstvo. Da bi se ono sačuvalo, on se ne smije soliti, kako se taj odnos ne bi promijenio unošenjem natrija iz soli, čime bi krastavac izgubio jedno od svojih najvrjednijih svojstava. Zbog toga se ovo povrće preporučuje pri otežanom mokrenju, bolestima srca i bubrega, a i protiv reume. Pošto rastvara mokraćnu kiselinu, koristan je osobama s kamenom u bubrezima i mokraćnom mjehuru, a time što potiče izlučivanje vode, krastavac pomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma, pa treba da ga jedu žene koje pate od celulita.

Sirovi krastavac regulira rad crijeva, a stolicu čini mekšom. Snižava šećer u krvi pa se preporučuje i dijabetičarima, a posebno kao dijetalna hrana osobama sklonim debljanju.

Od vitamina, krastavac je najbogatiji vitaminom C (11 mg%), a sadrži gotovo sve vitamine grupe B i nešto karotina u tragovima.

Neupućeni čine krastavcu još jednu nepravdu. Po nekom automatizmu, mnogi misle da su mladi krastavci bolji za jelo od zrelih, kao što je slučaj s većinom povrtlarskih kultura. S krastavcem nije tako. Nedozreli krastavci su teže probavljivi od zrelih, izazivaju nadimanje i stvaranje plinova u crijevima, pa ako se još i osole i ako se čovjek poslije toga napije vode, može doći do grčeva u crijevima i zatvora. Otuda i mišljenje da je krastavac u principu škodljiv. Međutim, on je najbolji za jelo u stadiju zrenja, kad zelena boja kore počne da prelazi u blijedožutu. Tada ga je najbolje uzimati bez ikakvih dodataka (soli, octa, ulja), oljuštiti ga i jesti sirovog. Kome ne prija u takvom obliku, koristan je i kao salata. Jednostavno se oguli, nasiječe na tanke kolutiće ili kockice, pomiješa s kiselim mlijekom ili jogurtom, i po ukusu doda sitno sjeckani peršin, začin i bijeli luk.

Ako vas zanima još detalja o krastavcu pročitajte i ovaj članak.

Facebook Comments