Mak vrtni

Opij nazivaju još i “sok nad sokovima”. To prastaro blagotvorno sredstvo za ublaživanje teških bolova, ujedno je i zlorabljeno i prekomjerno uživano sredstvo koje izaziva veliko zlo i nesreće. Postoji divna izreka Karl von Linnea (botaničar 1707.-1778., iz knjige Materia medica) “Omne nimium, quamvis optimum, naturae inimicum est”, u prijevodu “Sve što je previše, pa bilo to i najbolje, neprijateljsko je prirodi”.

Vrtni mak u ljekovite svrhe potrebno je odgovorno primjenjivati, pogotovo ako se radi o uporabi njegova mliječnog soka. Štetnost neodgovornog korištenja zelenih tobolaca maka za pripremanje čaja kojeg je seljačko stanovništvo koristilo za umirivanje djece, kako bi bili neometani u poslu, pokazalo se brzo kad su ta tiha i mirna djeca počela odlaziti u školu.
Stravično i štetno djelovanje opijata na zdravlje čovjeka je danas poražavajuće. Gotovo 90 posto proizvodnje opijuma potroše narkomani. Vrtni mak koristi se za dobivanje opijata te se u tu svrhu i plantažno uzgaja, ponajviše u južnim toplijim krajevima Europe, dok se za hranu uzgajaju tzv. kontinentalne vrste maka kod kojih sjeme ne sadrži otrovne alkaloide.
Najvažniji sastojci maka:
 
Morfij (ime dobiva po Morfeju, sinu boga sna, Hipnosa) koji utječe na određene moždane sfere (kora velikog mozga) tako da ih narkotizira, smanjujući frekvenciju disanja, snižava krvni tlak, umanjuje srčano bilo, ublažuje kašalj i dispeniju, a smrt uzrokuje paralizom centra za disanje, izazivanjem potpune nesvijesti i oštećenja centra za krvotok, što dovodi do kolapsa. Morfij se u medicini rabi kao antispazmatik kod raznih grčeva, kod krvarenja crijeva, jakog i teškog nadražaja kašlja za umirenje, kod proljeva, itd. Priprema se u obliku ekstrakta, tinkture, sirupa, praška i injekcija.
Papaverin koji djeluje smirujuće na glatku muskulaturu.
Kodein (ime dobiva po makovoj glavici koja na grčkom glasi “kodeia”) koji brzo djeluje na refleks kašlja i može zamijeniti morfij.
Tebain koji djeluje na tonične grčeve i tetaniju, te ih i izaziva.
Narkotin koji potpomaže i pojačava djelovanje morfija.
Sjemenke vrtnog maka sadrže masno ulje, lecitin, albumin, pektin šećer, sluz, smolu, bjelančevine, mekonsku, mliječnu i malo sumporne kiseline, kao i mineralne soli. Sjemenke blago umiruju, imaju sedativni učinak, te se rabe kod nesanice, grčeva, kašlja, grčevitog i iritantnog kašlja, proljeva, bolesti bubrega, mjehura, mokraćnih putova, itd. Sjemenke se tradicionalno rabe u kulinarstvu.
Zeleni tobolac maka koji se razrezan suši, rabi se za liječenje nesanice, depresije, grčeva, histerije, te kao sedativ.

izvor: Biljna Ljekarna

Facebook Comments