Najbolje ideje za sušenje voća i povrća

Suho ne mora biti skupo – jabuke se suše za super zdravi čips, rajčice u maslinovu ulju iskoristite za neodoljiva jela od tjestenine, a od ljutih se papričica rade začini.

Sušene namirnice najčešće su skupe, no i sami možete konzervirati povrće, voće i gljive najstarijom i najjednostavnijom metodom. Kod sušenja na suncu potrebna su tri, četiri sunčana dana s temperaturom iznad 30°Ci niskom vlagom, pa ako niste sigurni da li će vas vrijeme poslužiti, razmislite o drugim metodama.
Za sušenje u pećnici treba osigurati temperaturu između 40 i 60°C i dobru ventilaciju. Kod pećnica bez unutarnje ventilacije morat ćete povremeno otvarati vratašca. Ovisno o vrsti voća i povrća, suši se od 3 do 10 sati. Treća, najbrža i najučinkovitija, mogućnost je dehidrator – aparat za sušenje hrane. Osigurava dovoljno niske temperature da se zadrži hranjiva vrijednost hrane koju sušite i bit će Vam isplativije.
Većinu voća i povrća prije sušenja treba blanširati, odnosno kratko uroniti u kipuću vodu ili kratko kuhati na pari, kako bi se zaustavilo kvarenje, a ujedno skratilo vrijeme sušenja. Blanširanjem se sprečava tamnjenje voća kao što su jabuke, banane, breskve, kruške i slično. Nakon kuhanja voće i povrće dobro ocijedite i stavite namirnice na dasku za sušenje. Uranjanjem narezanog voća u mješavinu kristala askorbinske kiseline i vode (omjer je žličica kristala na šalicu vode) ili uranjanjem u sok od limuna ili naranče od 3 do 5 min. spriječit ćete da voće potamni. Svo voće i povrće ogulite ili iščetkajte oštrom četkicom, uklonite sjemenke ili koštice pa narežite.
Naprimjer – jabuku i ananas režite na krugove od pola centimetra, marelice, šljive i trešnje prepolovite, a breskve je najbolje narezati na kriške. Gljive sadrže oko 90 posto vode pa ih je jednostavno osušiti, kao i rehidrirati. Budite sigurni da ste dobro očistili gljive od svih nečistoća i zemlje te birajte samo najsvježije gljive – moraju biti debele i pune, a ne smežurane.
Suha hrana traje i do godinu dana.
Sušeno bobičasto voće odličan je dodatak voćnim salatama, kolačima ili žitaricama, a čips od jabuka koristite kao zdravu grickalicu. Za čaj možete sušiti kore od neprskanih jabuka i drugog voća, ali i začinsko bilje, poput peršinovog i celerovog lista, mente, bosiljka i korijandra. Odlične su i sušene rajčice koje spremite u staklenke, prelijte maslinovim uljem i ubacite omiljeno začinsko bilje, poput  kopra, bosiljka ili origana. Sušene rajčice iskoristite za pizzu ili kao dodatak jelima od tjestenine. Suha hrana na tamnom mjestu može trajati i do godinu dana.
Odaberite potpuno zrele šljive jer sadrže najviše šećera, odličnog su okusa i bolje se konzerviraju. Sušite ih s košticama. Ostavite ih na suncu od jutra do mraka tri dana pa unesite unutra kako se ne bi smočile od rose. Sušite li ih u pećnici, posložite ih na lim obložen papirom za pečenje i sušite na 50°C. Tijekom sušenja nekoliko ih puta okrenite i otvorite vrata, a kad im se koža smežura, povećajte temperaturu na 70° C.
Pažljivo očistite papričice. Uvucite konac u iglu i, ubadajući u vrh peteljki papričica, nanižite ih na konac, ali pazite da ostavljate dovoljan razmak između pojedinih papričica. Ostavite ih tako nanizane da se potpuno osuše na suhom i prozračnome mjestu. Tako sušene možete ih konzervirati cijele ili, nakon što ste uklonili peteljke i koštice, samljeti u pikantan prah.

izvor: Biljna Ljekarna

Facebook Comments