Općenito o hemoroidima

Hemoroidalna bolest je najčešća bolest završnog dijela debelog crijeva. Više od 50% ljudi srednje i starije životne dobi imaju povremeno ili trajno probleme uzrokovane povećanim hemoroidima.

Smetnje uzrokovane tom bolešću znatno utječu na kvalitetu života, a u slučaju komplikacija mogu ozbiljno ugroziti zdravlje bolesnika. Higijensko-dijetetske mjere, regulacija stolice i uporaba antihemoroidalnih lijekova ublažava tegobe, ali trajno ne liječi povećane hemoroide. Jedino liječenje kojim se trajno rješava hemoroidalna bolest je kirurški zahvat.

Što su hemoroidi?

Hemoroidalni čvorovi ili jastučići su normalna anatomska struktura smještena u završnom dijelu debelog crijeva – anusu. Najvećim su dijelom građeni od spleta krvnih žila u kojima dolazi u neposredni kontakt arterijska i venska cirkulacija, tzv. arteriovenski šantovi. Karakteristika tih šantova je da nemaju tipičnu građu krvnih žila već, zbog izostanka mišićnog sloja imaju vrlo tanku stjenku lako podložnu ozljedama. Osim krvnih žila gradu hemoroida čini elastično i potporno tkivo te sloj glatke muskulature.

Koja je uloga hemoroida?

U normalnim okolnostima hemoroidi su jedan od mehanizama koji sudjeluju u kontroli kontinencije, naročito pri kontroli tekuće stolice (proljev) i vjetrova. Hemoroidi su prekriveni sluznicom koja posjeduje senzorno tkivo koje nam omogućava razlikovanje formirane stolice, tekuće stolice i vjetrova.

Što je hemoroidalna bolest (povećani hemoroidi)?

Hemoroidalna bolest je bolest modernog doba. Uz genetsku predispoziciju, prehrambene navike i način života su doprinijeli da prema procjenama 50% ljudi srednje i starije životne dobi imaju povremeno ili učestalo tegobe uzrokovane hemoroidalnom bolešću. Povišeni pritisak u zdjelici također može dovesti do povećanih hemoroida, što viđamo kod nekih bolesti zdjeličnih organa i vrlo često u trudnoći. Istraživanja su pokazala da između 20 i 50% trudnica ima problema sa povećanim hemoroidima.
Mehanizam nastanka bolesti je povezan sa insuficijencijom (oslabljenom funkcijom) ventilnog mehanizma unutar arteriovenskog šanfa. Krv dopremljena arterijama, venski dio santa ne može u potpunosti otpremiti dalje u venski dio krvotoka što dovodi do povećanja čvora. S vremenom elastično-potporno i mišićno tkivo tako povećanog hemoroidalnog čvora slabi te se on postupno spušta prema vanjskom otvoru anusa. Fiziološka funkcija hemoroida slabi i javljaju se tipični simptomi bolesti.

Simptomi hemoroidalne bolesti su:

•             Svrbež
•             Perianalni dermatitis
•             Osjećaj pečenja u anusu
•             Tromboza (ugrušak) u hemoroidalnom čvoru
•             Bol, naročito prilikom defekacije (stolice)
•             Upalne promjene hemoroidalnih čvorova
•             Krvarenje
•             Prolaps hemoroida kroz anus

Obzirom na kliničku sliku i veličinu hemoroida bolest se dijeli u četiri stupnja:

I.             stupanj – blago povećan hemoroidalni čvor praćen nekim od simptoma bolesti
II.            stupanj – znatno povećan hemoroidalni čvor koji ne izlazi (ne prolabira) kroz anus
III.           stupanj – povećan hemoroidalni čvor koji prolabira kroz anus ali se može reponirati
IV.           stupanj – prolaps hemoroida kroz anus bez mogućnosti repozicije

Kako se liječi hemoroidalna bolest?

Tegobe uzrokovane povećanim hemoroidima su nešto o čemu se nerado razgovara. Strah od neugodnog pregleda odlaže odlazak liječniku. Posljedica toga je da se bolesnici često javljaju u već poodmakloj fazi bolesti ili s pojavom komplikacija, što otežava i produžuje liječenje.
Uobičajeno je u početku bolesti liječenje započeti konzervativnom terapijom. Sastoji se od higijensko-dijetetskih mjera, regulacije stolice i primjene antihemoroidalnih lijekova (supozitorija i/ili krema). Treba naglasiti da u pravilu takva terapija ublažava simptome ali ne liječi povećane hemoroidalne čvorove. Stoga unatoč konzervativnim mjerama bolest obično napreduje, a smetnje se ponovno javljaju, nerijetko još jačeg intenziteta. Kirurška terapija (operacija) je još uvijek jedina metoda kojom se trajno rješava hemoroidalna bolest.

Postoji nekoliko kirurških (operacijskih) metoda liječenja hemoroidalne bolesti:

•             Klasični operacijski zahvati (npr. operacija po metodi Milligen-Morgan).
Takvim se operacijskim zahvatima trajno rješavaju povećani hemoroidi, ali sama operacija zahtjeva opću ili regionalnu anesteziju, boravak u bolnici 3-4 dana i poslijeoperacijski oporavak koji je u pravilu dugotrajan, neugodan, vrlo bolan i nekomforan za bolesnika. Oporavak može potrajati 3-4 tjedna. Ovi su operacijski zahvati indicirani kod prolapsa hemoroida (uznapredovali III i IV stadij bolesti).
•             Neinvazivni operacijski zahvati (podvezivanje hemoroida gumicama, infrared fotokoagulacija, krioterapija, sklerozacija, laser terapija).
Ovakvi se operacijski zahvati uobičajeno izvode ambulantno. Pogodni su u liječenju hemoroida I i II stupnja. Nedostatak im je što nemaju trajne rezultate već se nakon nekog vremena tegobe vraćaju. Nadalje, nakon takvog tretmana sluznica hemoroida zacjeljuje ožiljkom zbog čega gubi svoju osnovnu zadaću.
•             PPH (Longo metoda, staplerska hemoroidektomia) je novija metoda pogodna za liječenje uznapredovale bolesti. Uobičajeno se primjenjuje u bolničkim uvjetima i u općoj anesteziji.
•             DG HAL-RAR ili doplersko (ultrazvučno) vodeno podvezivanje hemoroidalnih arterija je nova metoda kojom se trajno i uz minimalne postoperativne tegobe liječe povećani hemoroidalni čvorovi. Tijekom ove operacije nema rezanja tkiva te je postoperativno funkcija hemoroidalnog čvora u potpunosti očuvana.
DG HAL-RAR je novija, inventivna kirurška metoda liječenja bolesnih hemoroida, trajno učinkovita kod 90-95% bolesnika. To je najmanje invazivna operacija od svih koje se danas primjenjuju u kirurškom liječenju hemoroidalne bolesti. Osmišljena je tako da rješava uzrok nastanka povećanog čvora. Šavovima koji se postavljaju transanalno, podvežu se arterije koje dovode krv u bolesni hemoroidalni čvor. To se postiže s pomoć doplerske (ultrazvučne) sonde kojom se točno lociraju terminalne (završne) grane hemoroidalnih arterija. Šavovi se postavljaju u završnom dijelu crijeva gdje nema senzornih živaca te je zahvat praktično bezbolan.
Kod viših stupnjeva hemoridaine bolesti (III i IV stupanj) potrebno je uz DG HAL učiniti i transanalnu rektalnu mukopeksiju (RAR). Šavovi za RAR postavljaju se nešto niže nego kod HAL, prema anokutanoj granici, a cilj im je reparacija odnosno rješavanje viška mukoznog tkiva u završnom dijelu debelog crijeva. RAR se isključivo koristi za više stupnjeve bolesti kod prolapsa, tj. ispadanja hemo-roida ili analne sluznice i može uzrokovati nešto duži oporavak od samog HAL. Operacija traje između 30 i 45 minuta, ovisno o broju ogranka arterija, koje je potrebno podvezati i stupnju bolesti odnosno prolapsa. Zahvat se može izvesti u spinalnoj ili intravenskoj anesteziji.
Nakon postoperacijske opservacije, koja traje prosječno 3-4 sata bolesnici odlaze kući. Većina operiranih se vraća na posao za 3-5 dana, iznimno oporavak traje duže. Komplikacije operacije su rijetke i u pravilu nisu teške. Moguće je oskudno krvarenje, osjećaj nelagode, pritiska ili laganih bolova u anusu (u pravilu nestaju uzimanjem oralnih analgetika), također su moguće smetnje s otežanim mokrenjem ili opstipacijom nekoliko dana nakon zahvata.
———————————

Već prije smo pisali o hemoroidima i liječenju na prirodni način, odnosno ublažavanju simptoma hemoroida:
Prirodni lijek za hemoroide
Liječiti hemoroide alternativnim putem
Što su to hemoroidi i kako ih liječiti?
Krumpir i maslinovo ulje kao lijek za hemoroide

Originally posted 2013-07-10 06:08:00. Republished by Blog Post Promoter

Facebook Comments