Trnina ili crni trn

Plodovi trnine su zelene i koštuničave bobe, a sazrijevaju od rujna. Kad sazriju, bobe postaju plavocrne boje i ostaju na granama sve do proljeća. Kiselkastog su i oporog okusa, a tek prezrele i nekoliko puta promrzle, bobe postaju mnogo ukusnije i dobre su za jelo

 

Trnina, trnjina, trnavka ili crni trn (Prunus spinosa) je vrlo otporan i gusto razgranat, 1-4 m visok listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Trnina samoniklo raste u svijetlim hrastovim šumama, uz rubove šuma, po livadama i sunčanim brežuljcima, u živicama, uz ceste i putove, a rasprostranjena je po cijeloj Europi i jugozapadnoj Aziji, te djelomično sjevernoj Africi. Njezine mlade grančice i ogranci završavaju tvrdim i šiljastim crnim trnovima, a zbog čega botanički naziv biljke Prunus spinosa potječe od latinskih riječi prunum ili šljiva i spina ili trn.
Svijetlozeleni, 2-5 cm dugi listovi trnine jajolikog su oblika i oštro nazubljenog ruba, a nalaze se na kratkim peteljkama. Još prije listanja, tijekom ožujka i travnja, trnina cvate mnogobrojnim sitnim cvjetovima s pet bijelih latica i mnogo žutih prašnika. Cvjetovi trnine, ugodna i blaga mirisa na gorki badem, najčešće se javljaju na grančicama pojedinačno, rjeđe po 2-3 zajedno, te prekrivaju gotovo cijeli grm.

 

Plodovi trnine: hranjivo šumsko voće

Iz cvjetova trnine razvijaju se plodovi – zelene i mesnate koštuničave bobe, promjera 1-1,5 cm. Bobe sazrijevaju od rujna, a kad sazriju postaju plavocrne boje i ostaju na granama sve do proljeća. Kiselkastog su i oporog okusa, a tek prezrele i kada nekoliko puta promrznu dobre su za jelo. Bobe tada sadrže više voćnog šećera, a manje jabučne i drugih organskih kiselina, te su mnogo ukusnije i imaju nešto blaži okus.

Osim što sadrže voćni šećer i organske kiseline, plodovi trnine sadrže pektin, tanine i smolu, te veliku količinu vitamina C. Kao hranu, plodove trnine skupljali su još ljudi mlađeg kamenog doba, a kao šumsko ili divlje voće jeli su ih i stari Grci i stari Rimljani. U mnogim zemljama plodovi trnine i danas se beru u kasnu jesen, nakon prvih mrazeva, te upotrebljavaju svježi ili osušeni. Od osušenih plodova priprema se ukusan i ljekovit čaj, a svježi plodovi mogu se preraditi u pekmez, marmeladu, vino, rakiju, liker, ocat, voćni sok, kompot itd. Pripremljeni sa šećerom ili octom plodovi trnine gube opori okus, stoga se u nekim zemljama plodovi trnine stavljaju u ocat i koriste umjesto maslina.

 

Trnina crni trn

Trnina: prastara ljekovita biljka

Od najstarijih vremena trnina se, osim u kuhinji, koristili i kao ljekovita biljka za liječenje mnogih bolesti i tegoba. Stari Grci i stari Rimljani pripremali su od plodova trnine sirup za liječenje proljeva i slabokrvnosti, te upale sluznice želuca i crijeva. Skupljali su i cvjetove trnine, te ih upotrebljavali protiv kašlja i bolesti dišnih organa, ali i za čišćenje krvi, želuca i crijeva. Kao sredstvo za čišćenje želuca i crijeva Hildegard von Bingen preporučala je čak i kuhane plodove trnine, dok je plodove močene u vinu zaslađenom medom preporučala kao odlično sredstvo protiv bubrežnog i mokraćnog pijeska i kamenaca, te reume, artritisa i gihta.

Ljekoviti dijelovi trnine su plodovi, cvjetovi, listovi, kora i korijen. Danas se u narodnoj medicini najčešće koriste plodovi, cvjetovi i listovi, dok se kora i korijen koriste vrlo rijetko.

Ponekad se čak koriste i koštice plodova trnine. Jer, osušene i samljevene u prah, koštice pospješuju izlučivanje mokraće te pomažu kod bubrežnog i mokraćnog pijeska i kamenaca.

Plodovi trnine najčešće se koriste svježi, ali mogu se koristiti i suhi. Najbolje ih je posušiti na umjetnoj toplini, u pećnici, ali na temperaturi od najviše 45 C. Cvjetovi trnine beru se u početku cvatnje, prije nego se potpuno otvore, pažljivo se suše na prozračnom i sjenovitom mjestu, te čuvaju na hladnom i suhom mjestu kako ne bi izgubili ljekovite tvari. Listovi trnine skupljaju se odmah nakon cvatnje, dok su još posve mladi, a sadrže tanin, gorke tvari, kalij i kalcij, te mnogo vitamina C.

Uzimanjem pripravaka od trnine u normalnim količinama, ne trebamo se bojati štetnih posljedica, jer samo prevelike količine pripravaka mogu uzrokovati želučane tegobe. Osim toga, slatke pripravke od plodova trnine, kao npr. marmeladu, sir, sok, sirup i žele, možemo davati čak i maloj djeci. Jer, osim što imaju ljekovito djelovanje, slatki pripravci od trnine kod djece će, ali i kod odraslih, potaknuti želju za jelom.

 

Ljekovita svojstva i primjena

Usna šupljina: Plodovi trnine smiruju upalu desni i sluznice usta.
Dišni organi: Cvjetovi, listovi i plodovi trnine smiruju kašalj, olakšavaju iskašljavanje te pomažu kod upale grla, bronhitisa, astme i upale pluća.
Srce: Cvjetovi trnine jačaju srce i pospješuju bolji rad srca.
Krv i krvne žile: Cvjetovi i listovi trnine čiste krv, a plodovi trnine zaustavljaju unutarnja krvarenja, jačaju krv i pomažu kod slabokrvnosti.
Probava: Plodovi trnine pospješuju izlučivanje želučane kiseline i bolji rad želuca, te potiču apetit.
Želudac: Cvjetovi, listovi i plodovi trnine smiruju upalu sluznice želuca te pomažu kod grčeva i bolova želuca.
Crijeva: Plodovi trnine smiruju upalu sluznice crijeva i zaustavljaju proljeve, a kuhani u crnom vinu liječe dizenteriju. Cvjetovi i listovi trnine, a posebno cvjetovi, pospješuju pražnjenje crijeva te se upotrebljavaju kao vrlo blago sredstvo za čišćenje.
Bubrezi i mokraćni mjehur: Cvjetovi, listovi i plodovi trnine pospješuju bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, te pomažu kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala, mokraćnog pijeska i mokraćnih kamenaca.
Kosti i zglobovi: Cvjetovi, listovi i plodovi trnine pospješuje izlučivanje vode i štetnih tvari iz tijela, te pomažu kod reume, artritisa i gihta.
Duševne bolesti: Cvjetovi trnine umiruju te pomažu kod nemira, neuroze i nesanice.
Ženske bolesti: Cvjetovi trnine pomažu kod menstrualnih bolova i menstrualnih grčeva, te zakašnjele menstruacije.
Koža: Cvjetovi trnine pospješuju znojenje i tako smanjuju povišenu tjelesnu temperaturu. Plodovi trnine dezinficiraju kožu, čiste nečistu kožu, smiruju upalu kože te pomažu kod osipa, akna i ekcema.

Facebook Comments