Trešnje su supermoćno voće
Slatke crvene bobice predstavljaju omiljeno voće kojem se veselimo s višim temperaturama
Neodoljive trešnje sadrže vitamine A, B i C, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin – sastojke koji pomažu u borbi protiv raka, u prevenciji srčanih bolesti, ublažavaju bolove uzrokovane artritisom, glavobolju te simptome povezane s fibromijalgijom. Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, stoga ih ponesite u ured i grickajte kao međuobrok.
Ovom su popisu zdravstvenih dobrobiti trešanja stručnjaci Sveučilišta u Bostonu dodali i sposobnost smanjenja rizika od gihta. Njihov je tim godinu dana pratio preko 630 pacijenata s gihtom, a svi su temeljito ispitani o simptomima bolesti, lijekovima koje uzimaju, faktorima rizika te konzumaciji trešanja ili ekstrakta trešnje. Stručnjaci su ustanovili kako se rizik od napadaja smanjio za 75 %, kada su ispitanici jeli trešnje i istovremeno uzimali lijek koji smanjuje količinu mokraćne kiseline. Prema znanstvenim istraživanjima, flavonoid koji možemo naći u trešnjama (kercetin) ima antikancerogena svojstva, te pomaže u sprečavanju srčanih bolesti. Trešnje se u nutricionističkom smislu smatraju važnim izvorom kercetina, jer sadrže velike količine po obroku.
Antocijanini koji se nalaze u trešnjama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Zapravo, 20 trešanja je deset puta učinkovitije od aspirina te ima pozitivne učinke na giht i bolove od artritisa. Trešnje se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 mililitravode; 0,2 grama masti; 1 gram bjelančevina; 16 grama ugljikohidrata; 12 grama šećera i 2,1 grama vlakana te ima samo 57 kalorija. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline. Trešnje su jedno od voća s najnižim glikemijskim indeksom.